Građanska znanost - lako je doprinijeti napretku

Tko od nas nekad nije sanjao o radu u ultra-modernom laboratoriju, okružen mikroskopima, teleskopima, detektorima gravitacijskih valova, Teslinim zavojnicama i generatorima warp polja? Većina nas na kraju završi na nekom potpuno drugom radnom mjestu, i nastavlja sanjati o Nobelovoj nagradi za fiziku, no nikad zapravo ne dođe u priliku sudjelovati u nekom stvarnom znanstvenom istraživanju. Nažalost, jako malo ljudi zna da iz udobnosti svog kauča zapravo može biti dijelom velikih znanstvenih istraživanja, iako uglavnom samo volonterski i bez šanse da osvoji neku prestižnu nagradu, osim ako samo saznanje da je doprinio znanstvenoj zajednici nije nagrada za sebe. Za to je zaslužna građanska znanost (na engleskom poznata kao citizen science), odnosno znanost koju najvećim dijelom odrađuju amateri i hobisti poput mene i vas. Postoji nekoliko načina za sudjelovanje, a ja ću danas pričati samo o jednom (o drugima ću pisati u budućnosti) - Zooniverse.

Zooniverse je platforma na kojoj mi, obični smrtnici, možemo nekim jednostavnim i repetitivnim radnjama, koje bi istraživačima oduzele previše dragocjenog vremena, ubrzati cijeli proces i doprinijeti znanstvenicima iz cijelog svijeta i svih branši znanosti. S obzirom na ogromnu količinu podataka koje danas generiramo tijekom istraživačkog rada, neki projekti bi zahtijevali godine i godine sortiranja slika, analiziranja grafova, klasifikacije detektiranih objekata i slično. Da bi se taj proces ubrzao, preko milijun volontera na Zooniverse-u zajedno odrađuju te jednostavne, ali vremenski dugotrajne radnje, kako bi kompletno istraživanje trajalo što kraće.

Na primjer, jedan od projekata na kojem ja osobno u zadnje vrijeme najviše volontiram je Planet Hunters NGTS (Next-Generation Transit Survey). U ovom projektu, 12 automatiziranih teleskopa u Čileu svaku večer promatra najsjajnije zvijezde na noćnom nebu i bilježi njihov sjaj svakih 10 sekundi. Analizom grafikona svjetline potom se može detektirati prisustvo egzoplaneta u orbiti oko promatrane zvijezde (ako sjaj zvijezde kratkotrajno opada u pravilnim razmacima, jedno od mogućih objašnjenja je postojanje planeta u orbiti). S obzirom na ogromnu količinu podataka koji na ovaj način nastaju, jednom istraživačkom timu bi trebalo nepraktično puno vremena da pročešljaju kroz sve njih. S druge strane, na Zooniverse-u trenutačno na ovom projektu radi 7.101 volonter. Otkad je projekt krenuo 18. listopada 2021. godine, ukupno je odrađena 2.525.361 klasifikacija, čime je već završen pregled 96.545 objekata, od njih ukupno 163.578. To znači da je u četiri mjeseca odrađeno 60% projekta!

Sam proces volonterskog dijela projekta je strašno jednostavan (među najlakšim projektima koje sam do sada sreo) - dobijete graf, i ispod njega odaberete odgovore koji najviše odgovaraju onome što vidite. I to je to.

Izgled projekta na Android aplikaciji

Nisu svi projekti toliko jednostavni i lagani, no svaki ima ekstenzivne upute prije samog početka rada, a za svaki projekt postoji i forum na kojem volonteri mogu pričati o projektu i pitati jedni druge za pomoć pri nekim nejasnim klasifikacijama. Tipovi projekata variraju od pregledavanja grafova poput ovoga iznad, analize krivulja svjetlosti varijabilnih zvijezda, jednostavnih da/ne analiza fotografija s kamera (npr. ima li na slici životinja ili nema, koliko neba je pokriveno oblacima i sl.), analize srednjovjekovnih spisa i umjetničkih djela, pa sve do određivanja tipova galaksija, kratera ili mitohondrijske dinamike u stanicama placente. Moram priznati da bude projekata na kojima ja osobno nisam uopće spreman sudjelovati, jer mi budu potpuno nejasni, no to me nije spriječilo da do danas odradim 4.663 klasifikacije u 18 projekata.

Neki od dostupnih projekata

E sad, koja je poanta i nagrada za toliki uloženi trud? Pa, kao prvo, trud i nije baš neki. Kao što sam već rekao, većina projekata je strašno jednostavna i često čak i opuštajuća. Meni osobno je najveći užitak sudjelovati u astronomskim i klimatološkim istraživanjima, pa njih najviše biram, no svatko može naći projekt kojim bi se mogao pozabaviti (trenutne kategorije su umjetnost, biologija, klima, povijest, jezici, književnost, medicina, priroda, fizika, društvene znanosti i astronomija, u kojima je ukupno dostupno 94 projekta). Većina projekata dostupna je samo na web-stranici platforme, iako ih je i na mobilnoj aplikaciji u zadnje vrijeme sve više i više. S obzirom na to da ja imam problem s igricama (u smislu da stvarno volim provoditi puno previše vremena na njima) shvatio sam da mi je draže imati instaliran Zooniverse. Tako isto mogu ubiti nešto vremena u pauzama, javnom prijevozu ili čekanju u redovima, ali usput znati da radim nešto korisno. Nagrada je, kao i kod jednostavnih i repetitivnih mobilnih igrica, ili čak kockanja, nagli skok dopamina kod pronalaska slike ili grafa baš onoga što se u projektu traži, npr. očitog tranzita planeta ispred zvijezde u Planet Hunters, ili fotografija životinje ispred kamere u  jednom od nekoliko Snapshot Safari projekata koji se bave identifikacijom i praćenjem divljih životinja pomoću kamera postavljenih u raznim eko-sustavima). Još jedna nagrada je saznanje da sudjeluješ u znanstvenom radu koji doprinosi razvoju civilizacije u cjelini - zahvaljujući Zooniverse volonterima dosad je objavljeno preko 400 znanstvenih radova i meta-studija. Osobno ne mogu zamisliti puno boljih nagrada od toga.

Dakle, toliko o tome, za sada. U budućnosti ću pričati o još nekim tipovima građanske znanosti, kao što su BOINC, Spotteron, ali i neki dostupni hrvatski projekti, kojih nažalost još uvijek nije puno, ali ipak postoje.